HDZ i HDS potpisali su ugovor o izbornoj suradnji za prijevremene parlamentarne izbore. Tom prilikom je predsjednik HDS-a Goran Dodig kratko izjavio da je suradnja s HDZ-om u desetoj izbornoj jedinici od strate\u0161kog interesa za HDS i \u0161to je jo\u0161 va\u017enije za politi\u010dke prilike za sve \u0161to iz tog proizlazi za Republiku Hrvatsku.<\/p>\n
<\/p>\n
IZBORNA NA\u010cELA 2016′<\/strong><\/p>\n 1. NA\u010cELO POVJERENJA <\/strong> <\/p>\n 7.2. Fiskalna prilagodljivost i fiskalna odgovornost <\/em><\/p>\n <\/p>\n Prof.dr.sc. Goran Dodig
\nHrvatsko dru\u0161tvo je zadnjih godina izlo\u017eeno nedopustivim podjelama po brojnim osnovama \u0161to se o\u010dituje sveop\u0107im nepovjerenjem naroda prema vlasti, ali i nepovjerenjem me\u0111u dru\u0161tvenim skupinama. U takvim okolnostima DOMOLJUBNA koalicija svojim postupcima mora pokazati da obna\u0161atelji dru\u0161tvenih funkcija na svim razinama su zadu\u017eeni da rade za narod a nipo\u0161to isklju\u010divo za svoje interese. Osim toga, treba pokazati da ni jedna dru\u0161tvena skupina ne smije biti dovedena u nejednak polo\u017eaj u odnosu na ostale. To je prva i temeljna pretpostavka uspostave povjerenja i zajedni\u0161tva da bi Hrvatska zapo\u010dela rje\u0161avati nagomilane probleme.
\n2. NA\u010cELO OPSTOJNOSTI <\/strong>
\n2.1 Demografska obnova-pronatalitetna politika <\/em>
\nSada\u0161nji demografski trendovi puno vi\u0161e su od upozoravaju\u0107ih i cjelokupna politika u Hrvatskoj mora imati za cilj pronatalitetnu sastavnicu i zbog sada\u0161njih i zbog budu\u0107ih generacija, ali i zbog Hrvatske Dr\u017eave i njene opstojnosti.
\n2.2 Iznimna za\u0161tita dobara neophodnih za \u017eivot.<\/em>
\nVODA, HRANA, PROSTOR!!!<\/strong>
\nZa opstojnost hrvatske dr\u017eave i hrvatskog naroda od iznimne su va\u017enosti dobra va\u017ena za \u017eivot kao takova. Shodno tome ta dobra ne smiju biti dovedena u pitanje nikakvim niti bilo \u010dijim interesima.
\n3. NA\u010cELO GOSPODARSKE SAMOODR\u017dIVOSTI <\/strong>
\n3.1. Kvalitetna proizvodnja<\/em>
\nPod pojmom \u201ekvalitetna proizvodnja\u201c podrazumijevamo organiziranu proizvodnju kroz model malog i srednjeg poduzetni\u0161tva posebice proizvoda koji se temelje na prirodnim stru\u010dnim potencijalima koje Hrvatska ima. U tom kontekstu dr\u017eavne institucije moraju na razne na\u010dine pripomo\u0107i tim subjektima u smislu njihovog okrupnjivanja i zajedni\u010dkih nastupa na \u010desto puta neprincipjelnom globalnom tr\u017ei\u0161tu uz druge mjere za\u0161tite od \u010desto puta la\u017ene tr\u017ei\u0161ne utakmice.
\n\/mjere kontrole uvozne robe itd\/
\n3.2. Uslu\u017ene djelatnosti <\/em>
\nOvdje prvenstveno mislimo na turizam, no ne smijemo zanemariti ni druge uslu\u017ene sadr\u017eaje, ali turizmu treba dati strate\u0161ki zna\u010daj.
\n3.3. Moderne tehnologije <\/em>
\nZnanstveno – stru\u010dni potencijali u hrvatskoj nisu mali, \u0161tovi\u0161e. Zbog toga institucije dr\u017eave moraju osmisliti i pripomo\u0107i organizirati i poduprijeti razvoj i primjenu modernih tehnologija.
\n4. NA\u010cELO ENERGETSKE NEOVISNOSTI <\/strong>
\n4.1 Proizvodnja elektri\u010dne energije<\/em>
\n4.2 Obnovljivi i dopunski izvori energije<\/em>
\nNu\u017eno se zapitati kako to da su svi obnovljivi i dopunski izvori energije u Hrvatskoj u vlasni\u0161tvu stranaca te da je cijena tako proizvedene energije skuplja i da je pla\u0107aju gra\u0111ani i poduze\u0107a.
\n5. NA\u010cELO SAMOOBRANIVOSTI <\/strong>
\n5.1 Redefinirati vojni obrambeni sustav <\/em>
\nOsim \u0161to je vojna komponenta Hrvatskog obrambenog sustava iznimno va\u017ena u stanjima mogu\u0107e ugroze, ona ima izniman psiholo\u0161ko, socijalno i domoljubni zna\u010daj.
\n5.2 Razraditi dugoro\u010dnu strategiju nacionalne sigurnosti <\/em>
\nOva se potreba nezaobilazno name\u0107e imaju\u0107i u vidu stanje sigurnosti na globalnoj razini i na kraju ipak \u010dinjenicu da je svaka dr\u017eava najodgovornija za stanje sigurnosti u svom dvori\u0161tu te da je nerealno o\u010dekivati da \u0107e taj problem rije\u0161iti netko drugi.
\n6. NA\u010cELO IZBALANSIRANE DR\u017dAVNE ODGOVORNOSTI I VLASNI\u0160TVA KADA SU U PITANJU: <\/strong>
\n6.1 Zdravlje <\/em>
\nZdravlje odnosno za\u0161tita zdravlja predstavlja jedno od najva\u017enijih domena osobne i kolektivne odgovornosti. Zbog toga princip solidarnosti predstavlja temelj kolektivne odgovornosti za zdravlje. U tom djelu dr\u017eava naprosto mora imati nedvosmislene stavove i rje\u0161enja. Dakako to ne isklju\u010duje participaciju privatnog sektora u svemu tome, no nipo\u0161to stvaranja nejednakosti izme\u0111u privatnog i dr\u017eavnog kada su u pitanju izvori finaciranja ta dva modela.
\n6.2 Obrazovanje<\/em>
\n6.3 Informacije TV, Radio<\/em>
\n7. NA\u010cELO MONETARNOG SUVERENITETA I FISKALNE PRILAGODLJIVOSTI REALNIM PRILIKAMA<\/strong>
\n7.1. Monetarni suverenitet <\/em>
\nUlaskom u E.U. Hravatska je prihvatila brojna ograni\u010denja na razli\u010ditim segmentima organizacije dr\u017eave. No praksa u E.U. pokazuje da razli\u010dite dr\u017eave imaju razli\u010dita rje\u0161enja koja su prilago\u0111ena specifi\u010dnostima te drugim karakteristikama tih dru\u0161tava ali i njihovim interesima. \/Danska, \u0160vedska\/ Za svaku dr\u017eavu je suverenitet iznimno va\u017ean u svakom pogledu. Suverenitet nije prepreka za suradnju, usvajanje zajedni\u010dkih kriterija i op\u0107e dobro, no jeste za\u0161tita nacionalnih interesa.<\/p>\n
\nObje ove \u010dinjenice proizlaze iz realnog stanja svake dr\u017eave. Nametnuti kriteriji sa strane govore ili o nesposobnosti vlade odre\u0111ene dr\u017eave ili o nepo\u0161tivanju odre\u0111enih institucija koje se nalaze izvan dr\u017eave i dakako izostanku odgovornosti za mo\u017eebitne gre\u0161ke.
\n8. NA\u010cELO DEMOKR\u0160\u0106ANSKOG KONCEPTA RADA I KAPITALA<\/strong>
\n8.1 Rad<\/em>
\nRad je prirodno stanje i pravo \u010dovjeka. No rad je i odgovornost i psiholo\u0161ka potreba. Rad je danas i tr\u017ei\u0161na kategorija. Ta \u010dinjenica se ne smije negirati niti izbje\u0107i. Stoga demokr\u0161\u0107anstvo nudi poseban odnos na relaciji vlasnik \u2013 radnik. Taj odnos uva\u017eava interes i vlasnika-poduzetnika i radnika. Na \u017ealost taj odnos se pretvorio u borbeni i nepomirljivi odnos sindikata i vlasnika u kojem nema osjetljivosti za drugoga.
\nDemokr\u0161\u0107anstvo rje\u0161enje vidi u podjednakom zadovoljavanju interesa obje strane. Rad omogu\u0107ava radniku da pristojno \u017eivi, a poslodavcu da oplo\u0111uje svoj kapital no do odre\u0111enih granica kako se ne bi dogodilo da rezultati radni\u010dkog rada u jednom trenutku postanu tolika vrijednost da pojedinac bude ja\u010di od dr\u017eave te da njegov utjecaj na \u017eivot gra\u0111ana postane toliko sna\u017ean da ga vi\u0161e nije mogu\u0107e kontrolirati. Radikalni individualizam treba postupno zamjeniti razumjevanjem i umjereno\u0161\u0107u.
\n8.2. Kapital <\/em>
\nKapital je sredstvo za kvalitetano \u017eivljenje. Kapital nije sam sebi svrhom. Stoga je nu\u017eno poticati privatno poduzetni\u0161tvo i privatno vlasni\u0161tvo, no i stvoriti kontrolne mehanizme kako se kapital nebi nametnuo i zagospodario \u010dovjekom, umjesto \u010dovjek kapitalom.
\n8.3. Socijalna dr\u017eava-jedna od ustavnih odrednica<\/em>
\nKao rezultat navedenog mogu\u0107e je ostvariti i prosperitetno dru\u0161tvo ali i socijalnu dr\u017eavu sa svim njenim atributima.<\/p>\n
\n
\n
\n <\/p>\n\n